Šta je psihička bolest?

Janni Lage Jensen Kvam, medicinska sestra

Psihička bolest se može ispoljiti na mnogo različitih načina, ali se tipično radi o promjenama u načinu na koji razmišljate i osjećate, te u Vašem ponašanju. Zato bolest utiče i na Vašu ličnost i na način na koji sebe doživljavate, te na Vaš kontakt sa drugim ljudima i način na koji oni doživljavaju i kontaktiraju Vas. Psihička bolest može imati manji ili veći uticaj na Vaš život, zavisno od Vaših simptoma.

Većina osoba uspije da se oporavi od psihičke bolesti.Različito je, međutim, od osobe do osobe i zavisno od dijagnoze,koliko dugo simptomi traju. Važno je podvući da dijagnoza ne karakterizuje Vas kao osobu,već označava bolest koju imate. Zato ne treba, na primjer, reći da ste šizofreni, već da bolujete od bolesti koja se zove šizofrenija. Pošto je psihička bolest nevidljiva, drugima može biti teško da imaju stav prema bolesti ili da pokažu obzira.

Na primjer, drugima može biti teško razumjeti  kako bolest utiče na Vaš život, nivo energije, postupke, odnos prema drugim ljudima i tako dalje. Možda doživite da cijelo vrijeme morate skrećati pažnju na Vašu situaciju i braniti se. Za tako nešto, možda niste uvijek spremni, radi Vašeg stanja. Psihijatrijska dijagnoza se ne uspostavlja na osnovu jednog simptoma, već na osnovu grupe simptoma, koje imate.

Dijagnoza zavisi i od koliko dugo imate simptome i koliko Vas oni svakodnevno opterećavaju. Za dijagnozu je odlučujuća cjelokupna slika Vaše situacije. Psihička bolest može imati mnogo simptoma. I oni se ispoljavaju različito od osobe do osobe. Simptomi obično utiču na Vaše raspoloženje, tako da ste jedan duži period potišteni ili, možda, hiperaktivni. Ili, možda, imate stalni strah koji ne možete definisati.

Možda doživljavate da Vam drugi žele nauditi ili da Vas ogovaraju. Takođe možete imati probleme u vezi sa spavanje, apetitom, umor i tako dalje. Simptomi, međutim, trebaju trajati duže vremena kako bi  se moglo reći da se radi o bolesti. Ako sumnjate da imate psihičku bolest, najbolji pokazatelj je, ako se za početak osvrnete na lični doživljaj Vašeg stanja. Ako Vi ili Vaša rodbina smatrate da se psihički loše osjećate i da svakodnevno loše funkcionišete, trebali bi kontaktirati svog doktora kako bi razjasnili da li se radi o psihičkoj bolesti ili ne. Vaš doktor će procijeniti da li se radi o fizičkoj bolesti koja se ispoljava kroz psihičke simptome.

Možda se radi o obrnutoj situaciji: Da ste kontaktirali doktora radi fizičkih simptoma, ali da su oni uzrokovani lošim psihičkim stanjem. Kada dobijete psihijatrisjku dijagnozu, ona ne mora vječno trajati. To je potpuno različito od osobe do osobe i zavisno od dijagnoze, kakve su prognoze za izlječenje. Neke osobe dožive psihičku bolest jednom u životu, nakon čega se potpuno oporave. Drugi mogu doživjeti više epizoda, sa godinama razmaka, gdje im život funkcioniše normalno između epizoda. Pojedine osobe se bore sa simptomima cijeli život i nauče da žive s bolešću.

Za sve psihičke bolesti važi da su prognoze za oporavak bolje ako što ranije započnete liječenje. Liječenje zavisi od dijagnoze, i može biti kombinacija liječenja lijekovima i psihoterapije. Osim toga važno je steći znanje o bolesti kako bi ste je bolje razumjeli. Sticanjem znanja o bolesti, možete sami zaključiti, šta lično možete uraditi da bi ste se što bolje osjećali.

Za Vaše psihičko dobrostanje je važno da pazite na Vaše fizičko zdravlje, da se zdravo i redovno hranite, da imate prirodan dnevni ritam i da izbjegavate opterećenja.